tala fou

O mea tatou te iloa e uiga i le faʻatupulaia o mataupu o manuki i le lalolagi atoa

E le o manino pe na faapefea ona maua i nisi o tagata talu ai nei le faamaʻi na maua i le virusi o le manuki, pe na faapefea ona sosolo.
Ole tele o mataupu fou ole manuki tane na maua i le lalolagi atoa, ma le tele o lipoti i Peretania na o ia. E tusa ai ma le UK Health Security Agency (UKHSA), sa iai muamua faʻamaoniga o le sosolo le iloa o le virusi o manuki i le faitau aofaʻi o le atunuʻu. na afua mai i rodents i Aferika Tutotonu ma Sisifo ma e tele taimi na faʻasalalau atu ai i tagata. O faʻamaʻi i fafo atu o Aferika e seasea ma e oʻo mai i le taimi nei na maua i tagata femalagaaʻi poʻo manu mai fafo.
I le aso 7 o Me, na lipotia mai ai o se tagata na malaga mai Nigeria i Peretania na maua i le manuki. e leʻi iloa se fesoʻotaʻiga ma mataupu e tolu talu ai - faʻailoa mai se filifili le iloa o faʻamaʻi i le faitau aofaʻi.
E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, o tagata uma ua aafia i Peretania ua maua i le lala o Aferika i Sisifo o le siama, lea e foliga mai e vaivai ma e masani lava ona foia e aunoa ma se togafitiga. O le siama e amata i le fiva, ulu ulu, tiga o vae ma le vaivai. E masani lava, pe a uma. tasi i le tolu aso, e tupu mai ai se mageso, faatasi ai ma ma'i po'i ma pustules e pei o mea na mafua mai i le tama'i, e iu lava ina pa'u.
"O se tala fou," o le tala lea a Anne Limoyne, o se polofesa o epidemiology i le UCLA Fielding School of Public Health. Rimoin, o le sa suʻesuʻeina le manuki mo le tele o tausaga i le Democratic Republic of Congo, e tele fesili: O le a le tulaga o le maʻi. fa'agaioiga o a'afia tagata?Pe fou moni nei mataupu po'o ni mataupu tuai na faatoa maua?E fia o nei mataupu muamua - fa'ama'i pipisi e maua i manu?E fia nei mataupu lua po'o tagata-i-tagata?O le a le talafaasolopito o femalagaaiga o le tagata ua a'afia?E i ai se feso'ota'iga i le va o nei mataupu?"Ou te manatu ua vave tele ona fai se fa'amatalaga mautinoa," o le tala lea a Rimoin.
Fai mai le UKHSA, o le toʻatele o tagata ua aʻafia i Peretania o tamaloloa na faia feusuaʻiga ma tamaloloa ma maua i le faʻamaʻi i Lonetona. O nisi tagata popoto e talitonu e mafai ona tupu le faʻamaʻi i totonu o nuʻu, ae faʻapea foʻi i fesoʻotaʻiga vavalalata ma isi tagata, e aofia ai tagata o le aiga poʻo tagata faigaluega soifua maloloina.O le siama e sosolo e ala i mataua i le isu po o le gutu.E mafai foi ona sosolo e ala i sua o le tino, e pei o pustules, ma mea faitino e oʻo i ai. Ae ui i lea, o le tele o tagata popoto e fai mai o le vavalalata vavalalata e manaʻomia mo faʻamaʻi.
Susan Hopkins, le faufautua faafomai sili a UKHSA, fai mai o lenei vaega o mataupu i Peretania e seasea ma e le masani ai. O loʻo sailia nei e le lala sooupu fesoʻotaʻiga o tagata mamaʻi. numera toe gaosia lelei i lena taimi e 0.3 ma le 0.6 i le faasologa - o lona uiga o tagata taʻitoʻatasi ua aʻafia na faʻasalalauina le siama i lalo ifo o le tasi tagata i nei vaega i le averesi - o le tele o loʻo faʻateleina faʻamaoniga, i lalo o nisi tulaga, e mafai ona sosolo faʻaauau mai lea tagata i lea tagata. tagata.Mo mafuaaga e le o manino, o le numera o faʻamaʻi ma faʻamaʻi o loʻo faʻatuputeleina tele - o le mafuaʻaga lea ua manatu ai le manuki pox o se lamatiaga i le lalolagi atoa.
E leʻi vave faʻaalia e le au atamamai le popolega e uiga i le salalau lautele o faʻamaʻi faʻavaomalo ona o loʻo faʻasolosolo pea le tulaga. Fa'afoma'i i le Baylor College of Medicine. I tala fa'asolopito, o le siama e tele lava ina feavea'i mai manu i tagata, ma e masani ona mana'omia e le tagata-i-tagata le feso'ota'iga vavalalata pe vavalalata." smallpox,” o le tala lea a Hotez.
O le faafitauli tele, na ia fai mai ai, o le salalau atu o le siama mai manu - atonu o rodents - i le Democratic Republic of Congo, Nigeria ma Aferika i Sisifo. coronavirus e pei o mea e mafua ai le SARS ma le COVID-19 ma o le manuki tane - o Zoonoses ia e le tutusa, e sosolo mai manu i tagata, ”o le faaopoopo lea a Hotez.
O le vaega o tagata mama'i e feoti mai le manuki e le o iloa ona o le le lava o fa'amaumauga. O vaega fa'amata'u iloa o le immunocompromised ma tamaiti, lea o fa'ama'i pipisi i le ma'itaga e mafai ona ta'ita'iina ai le fa'ato'itama. 10% pe sili atu, e ui lava o suʻesuʻega talu ai nei o loʻo fautua mai ai se tulaga o le oti e itiiti ifo i le 5%. I le faʻatusatusaga, toetoe o tagata uma na aʻafia i le Aferika i Sisifo na sao mai. e toafa oi latou na vaivai le puipuiga.
E leai se vaifofo mo le tanesusu lava ia, ae o loʻo avanoa le vailaʻau antiviral cidofovir, brindofovir ma tecovir mate. (O mea mulimuli e lua ua faʻatagaina i le US e togafitia ai le tanesusu.) O tagata faigaluega tausi soifua maloloina latou te togafitia faʻamaoniga ma taumafai e puipuia isi faʻamaʻi siama e mafua ai i nisi taimi. faʻafitauli i taimi o faʻamaʻi faʻamaʻi faapena. I le amataga o le faʻamaʻi o le manuki, e mafai ona faʻaitiitia le faʻamaʻi e ala i le tuiina o le manuki ma le smallpox poʻo le faʻapipiʻiina o le antibody e maua mai tagata na tuʻuina. .
O le numera o mataupu i Peretania, ma faʻamaoniga o le faʻaauauina o faʻasalalauga i tagata i fafo atu o Aferika, e maua ai le faʻailoga lata mai o le siama o loʻo suia lana amio. faʻateleina 20 i le va o le 1980s ma le ogatotonu o le 2000. I nai tausaga mulimuli ane, na toe aliaʻe ai le siama i le tele o atunuu o Aferika i Sisifo: i Nigeria, mo se faʻataʻitaʻiga, e silia ma le 550 mataupu masalomia talu mai le 2017, lea e sili atu nai lo 240 ua faʻamaonia, e aofia ai ma le 8 maliu.
O le mafuaaga o le tele o Aferika ua maua nei i le siama o loo tumau pea o se mealilo.O mea na mafua ai le afaina o le Ebola talu ai nei, lea na aafia ai le faitau afe o Aferika i Sisifo ma le Democratic Republic of Congo, atonu na i ai se sao. latalata i vaomatua, faʻapea foʻi ma le faʻateleina o fegalegaleaiga ma manu e ono aʻafia, e fiafia i le faʻasalalauina o siama o manu i tagata. .
O le sosolo o le manuki pox i Aferika i Sisifo e mafai foi ona faailoa mai ai ua aliaʻe le siama i se manu fou. isi ituaiga o manu ma tagata - ma o le mea lea ua tupu muamua i fafo atu o Aferika. I le 2003, na oo ai le siama i le Iunaite Setete e ala i rodents Aferika, lea na afaina ai taifau vao vao na faatau atu o ni fagafao. na aafia le atunuu i le tanesusu.
Ae ui i lea, i le tele o mataupu o loʻo i ai nei, o le mea e talitonuina e sili ona taua o le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o tui puipui i le lalolagi atoa. ua fa'atupula'ia pea tagata talu mai le fa'ai'uga o le tui puipui o le tama'i tane, ua atili ai ona a'afia le tanesusu i le a'afia o tagata. O le i'uga, ua si'itia le aofa'i o fa'ama'i pipisi uma mai le tasi vaetolu i le 1980 i le tolu- kuata i le 2007.O le isi itu e mafua ai le faʻaitiitia o tui puipui o le averesi o tausaga o tagata ua aʻafia i le manuki tane ua faʻateleina i le numera.Taimi talu mai le faʻaiʻuga o le tui tui.
Ua lapataia e le au atamamai Aferika e faapea, e mafai e le tanesusu ona suia mai se faamai o le zoonotic i le itulagi i se faamaʻi pipisi i le lalolagi atoa. 2020 pepa.
"I le taimi nei, e leai se faiga faʻavaomalo e pulea ai le salalau o manuki," o le tala lea a Nigerian virologist Oyewale Tomori i se faatalanoaga na lomia i le The Conversation i le tausaga talu ai. UK.O le lamatiaga i tagata lautele o Peretania e oʻo mai i le taimi nei e maualalo. O le taimi nei, o loʻo sailia e le lala sooupu le tele o mataupu ma galulue faʻatasi ma paaga faavaomalo e suʻe pe iai ni fuifui manuki faapena i isi atunuu.
“O le taimi lava matou te iloa ai mataupu, ona tatau loa lea ona matou faia se suʻesuʻega maeʻaeʻa maeʻaeʻa ma suʻesuʻeina fesoʻotaʻiga - ona sosoo ai lea ma se faʻasologa e faʻafefe ai le sosolo o lenei siama," o le tala lea a Rimoin. i se taimi ae lei matauina e le pulega o le soifua maloloina lautele.
Na faʻaopopo e Rimoin seʻia oʻo ina malamalama saienitisi pe faʻafefea ona sosolo faʻamaʻi, "e tatau ona tatou faʻaauau pea i mea ua uma ona tatou iloa, ae ma le lotomaualalo - ia manatua o nei siama e mafai ona suia i taimi uma ma tupu."


Taimi meli: Me-25-2022
Su'esu'ega